KNJIGA: SPASITE IMOVINU ULAGANJEM U SREBRO
U ovoj knjizi Thorsten Schulte upoznaje promišljene ulagače s temeljnim znanjem o srebru i daje iscrpnu analizu razloga zbog kojih ulaganje u srebro može pomoći u spašavanju vaše imovine.
Od izbijanja financijske krize sve više ulagača sumnja u sustav papirnatog novca. Ogromna dugovanje i gotovo beskrajna količina novca uzrokovat će hiperinflaciju koja će uništiti našu imovinu u novcu.
Koje su to vrijednosti danas još trajne? Koji oblik ulaganja predstavlja "sigurnu banku"? Thorsten Schulte daje nam jasan odgovor: srebro je možda najbolja mogućnost za spašavanje imovine. Mnogi ulagači nisu svjesni velikih potencijala srebra.
Upravo stoga što srebro kao oblik ulaganja još uvijek nije previše poznat, ta plamenita kovina krije brojne prilike. Srebro je, naime, potrebno kako u realnom gospodarstvu, tako i u medicini, a i brojne tehnologije budućnosti bez njega su nezamislive.
Ovom knjigom Thorsten Schulte podjednako se obraća kako početnicima tako i iskusnim ulagačima. Otkriva čitatelju zašto je upravo sada pravi trenutak za ulaganje u srebro. Nakon poglavlja s neizostavnim temeljnim znanjem o “bijelom zlatu”, Schulte navodi jedanaest uvjerljivih razloga za ulaganje u srebro.
U vjerojatno najzanimljivijem poglavlju Schulte čitatelja na jednostavan i razumljiv način uvodi u tajne uspješnih ulagačkih strategija. Putovanje kroz svijet srebra autor završava kristalno jasnom prognozom za budućnost.
Prihvatite rijetku priliku koju vam pruža ova knjiga i iskoritsite svjetski potencijal srebra kao mogućnost za ostvarenje izravne dobiti!
PREDGOVOR
Srebro se ponekad čini kao mlađi i neugledniji brat zlata u obitelji plemenitih metala. Čak se i platina čini ponekad jača u sjaju i vrijednosti od srebra.
Međutim, to nije uvijek bilo tako.
Prvi kovani novac u Lidiji (dio Mezopotamije, današnja Turska), 700 godina prije Krista bio je od elektruma, kombinacije zlata i srebra. Odonda je zlato i srebro bilo jednako u opticaju (doduše najčešće odvojeno u obliku zlatnih ili srebrnih kovanica) sve do zlatnog standarda u 18. stoljeću, kada je zlato preuzelo dominaciju, zbog sve većeg broja nalazišta srebra u sjevernoj i južnoj Americi, što je u kratko vrijeme snizilo vrijednost srebra u odnosu na zlato, iako su se preostalo vrijeme tijekom povijesti njihove vrijednosti poprilično skladno držale skupa.
U posljednje vrijeme od prestanka posljednjeg oblika zlatnog standarda 1971. godine kada je američki predsjednik Nixon suspendirao konvertibilnost američkog dolara u zlatu i time dokinuo čitav zlatno-devizni sustav poslije drugog svjetskog rata, globalnim financijama zavladale su virtualne i papirnate financijske vrijednosti. Vrijednosti se broje u nekoliko globalnih stabilnih valuta kao što je američki dolar, japanski jen i u zadnje vrijeme euro, nastao iz stabilnih europskih valuta poput njemačke marke i francuskog franka. Dugogodišnje razdoblje globalne ekonomske stabilnosti i niske inflacije od 1980tih gurnulo je metale u zaborav.
Velika svjetska financijska kriza 2008-2011 koja je prouzročena u financijskom sustavu SAD-a i proširila se ostalim zemljama svijeta, uzrokovala je produljeno razdoblje neizvjesnosti, koje bi se inače riješilo seljenjem u druge globalne valute. Međutim, inherentna nestabilnost eura temeljena na preuranjem usvajanju zajedničke valute (koja je trebala uslijediti tek nakon ujednačavanja politika na tržištu rada i fiskalnih politika), donijela je i dužničku krizu u perifernim zemljama Eurozone i povećala neizvjesnost u drugu po veličini valutu svijeta, dok prva valuta svijeta, dolar još nije u potpunosti pokazao snagu oporavka svoje ekonomije.
Tako su se investitori u nedostatku sigurnog utočišta počeli sklanjati u sirovine i plemenite metale.
Drugi razlog sklanjanju u plemenite metale svakako je očekivani rasplet ekonomskih politika kojima su razvijene zemlje svijeta ublažavale veliku financijsku i ekonomsku krizu u svojim gospodarstvima – do tada neviđene količine novca u obliku državnih investicija i potpora središnjih banaka ulupane su u posrnule financijske i druge sektore (npr.- automobilski) i pitanje je kako će se povući nazad a da se ne ugrozi krhki oporavak tih gospodarstava i svijeta u cjelini. Ako povlačenje tih javnih sredstava bude presporo, svijet očekuje desetljeće povišene, prema nekim analitičarima čak dvoznamenkaste, inflacije što će dosta utjecati na smanjivanje vrijednosti virtualnog financijskog svijeta. Plemeniti metali su poznato utočište protiv visoke inflacije.
Thorsten Shulte , poznati financijski stručnjak iz njemačke znan i kao „srebrni mladić (Silberjunge)“, u ovoj knjizi govori o strategijama očuvanja vrijednosti ulaganjem u plemenite metale, napose u srebro. On je od 1999 do sredine 2008 u investicijskom bankarstvu, gdje je stekao posebnu stručnost u oblasti dragocjenih metala, kao potpredsjednik trgovanja za Deutsche Bank u Frankfurtu.
Mnogi analitičari govore kako je ulaganje u zlato došlo do svog zenita, ali da srebru dobar trend tek predstoji.
Ova knjiga Thorstena Shultea na stručan i profesionalan, ali na jednostavan i prihvatljiv način izlaže sve aspekte ulaganja u srebro, osobito strategije kako ulaganjem u srebro očuvati svoje vrijednosti u današnjoj turbulentnoj i nezivjesnoj svjetskoj privredi.
Cijena knjige: 98 kn(sa PDV-om)
Prof.dr.sc. Ante Babić
Zagreb, travanj 2012
Ovom knjigom Thorsten Schulte podjednako se obraća kako početnicima tako i iskusnim ulagačima. Otkriva čitatelju zašto je upravo sada pravi trenutak za ulaganje u srebro. Nakon poglavlja s neizostavnim temeljnim znanjem o “bijelom zlatu”, Schulte navodi jedanaest uvjerljivih razloga za ulaganje u srebro.
U vjerojatno najzanimljivijem poglavlju Schulte čitatelja na jednostavan i razumljiv način uvodi u tajne uspješnih ulagačkih strategija. Putovanje kroz svijet srebra autor završava kristalno jasnom prognozom za budućnost.
Prihvatite rijetku priliku koju vam pruža ova knjiga i iskoritsite svjetski potencijal srebra kao mogućnost za ostvarenje izravne dobiti!
PREDGOVOR
Srebro se ponekad čini kao mlađi i neugledniji brat zlata u obitelji plemenitih metala. Čak se i platina čini ponekad jača u sjaju i vrijednosti od srebra.
Međutim, to nije uvijek bilo tako.
Prvi kovani novac u Lidiji (dio Mezopotamije, današnja Turska), 700 godina prije Krista bio je od elektruma, kombinacije zlata i srebra. Odonda je zlato i srebro bilo jednako u opticaju (doduše najčešće odvojeno u obliku zlatnih ili srebrnih kovanica) sve do zlatnog standarda u 18. stoljeću, kada je zlato preuzelo dominaciju, zbog sve većeg broja nalazišta srebra u sjevernoj i južnoj Americi, što je u kratko vrijeme snizilo vrijednost srebra u odnosu na zlato, iako su se preostalo vrijeme tijekom povijesti njihove vrijednosti poprilično skladno držale skupa.
U posljednje vrijeme od prestanka posljednjeg oblika zlatnog standarda 1971. godine kada je američki predsjednik Nixon suspendirao konvertibilnost američkog dolara u zlatu i time dokinuo čitav zlatno-devizni sustav poslije drugog svjetskog rata, globalnim financijama zavladale su virtualne i papirnate financijske vrijednosti. Vrijednosti se broje u nekoliko globalnih stabilnih valuta kao što je američki dolar, japanski jen i u zadnje vrijeme euro, nastao iz stabilnih europskih valuta poput njemačke marke i francuskog franka. Dugogodišnje razdoblje globalne ekonomske stabilnosti i niske inflacije od 1980tih gurnulo je metale u zaborav.
Velika svjetska financijska kriza 2008-2011 koja je prouzročena u financijskom sustavu SAD-a i proširila se ostalim zemljama svijeta, uzrokovala je produljeno razdoblje neizvjesnosti, koje bi se inače riješilo seljenjem u druge globalne valute. Međutim, inherentna nestabilnost eura temeljena na preuranjem usvajanju zajedničke valute (koja je trebala uslijediti tek nakon ujednačavanja politika na tržištu rada i fiskalnih politika), donijela je i dužničku krizu u perifernim zemljama Eurozone i povećala neizvjesnost u drugu po veličini valutu svijeta, dok prva valuta svijeta, dolar još nije u potpunosti pokazao snagu oporavka svoje ekonomije.
Tako su se investitori u nedostatku sigurnog utočišta počeli sklanjati u sirovine i plemenite metale.
Drugi razlog sklanjanju u plemenite metale svakako je očekivani rasplet ekonomskih politika kojima su razvijene zemlje svijeta ublažavale veliku financijsku i ekonomsku krizu u svojim gospodarstvima – do tada neviđene količine novca u obliku državnih investicija i potpora središnjih banaka ulupane su u posrnule financijske i druge sektore (npr.- automobilski) i pitanje je kako će se povući nazad a da se ne ugrozi krhki oporavak tih gospodarstava i svijeta u cjelini. Ako povlačenje tih javnih sredstava bude presporo, svijet očekuje desetljeće povišene, prema nekim analitičarima čak dvoznamenkaste, inflacije što će dosta utjecati na smanjivanje vrijednosti virtualnog financijskog svijeta. Plemeniti metali su poznato utočište protiv visoke inflacije.
Thorsten Shulte , poznati financijski stručnjak iz njemačke znan i kao „srebrni mladić (Silberjunge)“, u ovoj knjizi govori o strategijama očuvanja vrijednosti ulaganjem u plemenite metale, napose u srebro. On je od 1999 do sredine 2008 u investicijskom bankarstvu, gdje je stekao posebnu stručnost u oblasti dragocjenih metala, kao potpredsjednik trgovanja za Deutsche Bank u Frankfurtu.
Mnogi analitičari govore kako je ulaganje u zlato došlo do svog zenita, ali da srebru dobar trend tek predstoji.
Ova knjiga Thorstena Shultea na stručan i profesionalan, ali na jednostavan i prihvatljiv način izlaže sve aspekte ulaganja u srebro, osobito strategije kako ulaganjem u srebro očuvati svoje vrijednosti u današnjoj turbulentnoj i nezivjesnoj svjetskoj privredi.
Cijena knjige: 98 kn(sa PDV-om)
Prof.dr.sc. Ante Babić
Zagreb, travanj 2012