Srebro

Srebro je novac već tisuće godina

Ne samo zlato, već i srebro održava ulogu novca tisućama godina.

Pretpostavlja se da su ga Lidijci izvorno koristili kao novac 600. pr. n.e. Kaže se da je korišten kao novac i prije zlata.

Zbog svojih neizostavnih i jedinstvenih karakteristika danas je najvažnija svjetska industrijska kovina. Sa stanovišta sirovina zauzima drugo mjesto u svijetu po važnosti, nakon nafte.

Upravo zbog specifičnih svojstava koja se ne mogu naći kod drugih kovina, Europska komisija ga je svrstala među 14 najvažnijih strateških kovina potrebnih za razvoj i napredak gospodarstva.

Zakaj je srebro tako pomembno?

Srebro je mekana, bijela i sjajna plemenita kovina s najvećom električnom i toplinskom vodljivošću, kao i najvećom refleksivnošću od svih postojećih kovina.

Srebro se tisućama godina koristilo kao novac (u starom Egiptu je zbog svoje rijetkosti bilo vrjednije od zlata). U kriznim vremenima je uvijek predstavljalo sigurno investicijsko utočište.
Ponuda srebra je sve manja i premala je za rastuće potrebe tržišta pa je srebro jedan od najpoželjnijih industrijskih kovina.
Potražnja za srebrom izrazito je porasla zbog prelaska s fosilnih goriva na zeleno bezugljično društvo (solarni paneli), prelaska na elektromobilnost: srebro-ionske baterije, proizvodnja čipova u elektronici...
Omjer cijene zlata i srebra se smanjuje (1991. bio je 1:100, sada je 1:86).

Srebrni i bimetalni standard

I prije zlatnog standarda poznavali smo srebrni standard. Novčići kovani od srebra određivali su bogatstvo pojedinog carstva. Ne samo Lidijci, već i Perzijanci, Bizantsko Carstvo i Arapi koristili su srebro za razmjenu robe. Srebro se koristilo više od zlata u Kini, Indiji i Meksiku.

U Europi su srebro i zlato korišteni kao monetarni sustav pod nazivom bimetalni standard. Kaže se da su oba metala zadržala status valute između 13. i 18. stoljeća. Kasnije se u Europi i SAD-u srebro povuklo iz monetarnog sustava i ostalo je samo zlato.

Industrijske karakteristike

NAJBOLJI VODIČ ELEKTRIČNE ENERGIJE
NAJBOLJI VODIČ TOPLINE
NAJBOLJI ODBOJNIK SVJETLOSTI
DRUGA NAJBOLJA KOVINA ZA OBRADU
KATALIZATOR U KEMIJSKOJ INDUSTRIJI
PRIRODNI ANTIBIOTIK

NEDOSTATAK SREBRA

Zbog sve većih potreba industrije, srebro je postalo rijedak metal, rijetka kovina.

Svjetsko poslovno vijeće za održivi razvoj (WPCSD) već je nagovijestilo rastuću potrebu za srebrom u izvješću iz 2011. pod naslovom Mineral Depletion and Long-Term Availability. Sličan problem s izračunima istaknuo je i David Roper u vlastitom izvješću pod naslovom Depletion of Precious Metalls. Prema njegovoj procjeni, tada je trebalo biti 18,3 milijardi unci (unca = 31,1035 g) srebra odnosno 570.000 tona dostupno za iskop.

Od tada je prošlo 10 godina, a godišnje se prosječno iskopa 25.000 tona srebra. Prema Roperovim izračunima, resursi srebra trebali bi se zapravo potrošiti do 2028. godine.

Ništa na svijetu nema tako visok potencijal rasta kao srebro.
Theodore Butler, financijski analitičar

INVESTICIJSKO SREBRO... STRATEŠKI VAŽNA INVESTICIJA

Ključni razlozi zašto većina bira investicijsko srebro

Pruža zaštitu od inflacije.
Održava stvarnu vrijednost imovine.
Sve veća potražnja industrije.
Povijesno gledano, imalo je mnogo veće povrate u usporedbi sa zlatom.
Trebalo bi postojati samo dobrih 10 godina.
Industrija stavlja vrlo malo srebra u jedan proizvod, što znači da ga je gotovo nemoguće reciklirati (potrošeno je zauvijek).

Za više informacija o investicijskom srebru kontaktirajte nas na naš telefon +385 1 58 09 355.